ARIJADNA NA NAKSOSU

Nakon Straussove “Elektre”, i niza drugih opernih naslova koji nikada nisu bili izvođeni na pozornici riječke Opere, a mnogi niti u Hrvatskoj, “Arijadna na Naksosu” otvara nove repertoarne horizonte. „Arijadna na Naksosu” je virtuozno glazbeno-dramsko djelo i jedan od vrhunaca stvaralaštva Richarda Straussa, treća od šest opera na kojima je surađivao s dramskim piscem i libretistom Hugom von Hofmannsthalom. Što se dogodi kada se u istoj predstavi isprepletu i sudare (naizgled) uzvišena glazbena tragedija i (naizgled) lagana, tek zabavljačka glumačka igra; kada skladatelj i libretist ingeniozno kontrapunktiraju dva naizgled nespojiva kazališna žanra, kao što su opera seria i commedia dell’arte? „Arijadna na Naksosu“ do danas ostaje jedan od najintrigantnijih, najkompleksnijih i najduhovitijih primjera provedbe dramaturške figure „teatra-u-teatru“ (odnosno komedije-u-operi) u opernoj literaturi. Opera je naslov dobila po kćeri kretskog kralja koja se zaljubljuje u Tezeja, sina atenskog kralja. U zamjenu za obećanje da će ju oženiti, Arijadna pomaže Tezeju ubiti Minotaura. Na putu za Atenu zaustavljaju se na otoku Naksosu gdje ju Tezej napušta. Ova mitska priča pojavljuju se u svijetu opere od Monteverdija do Orffa, no Strauss i Hofmannsthal ju postavljaju u komičan i ironičan okvir, razigrani Prolog tijekom kojega se čini da će izvedba opere („Arijadne na Naksosu“) propasti i prije nego je započela. „Arijadna na Naksosu“ će ujedno biti i oproštajni projekt intendanta Blaževića od riječkog HNK i desetogodišnjeg mandata (ravnateljskog i intendantskog), a od riječke publike oprostit će se i maestro Ville Matvejeff. Produkciju „Arijadne na Naksosu“ (režiju, kostime, scenografiju) tim će povodom Opera Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane posuditi riječkom HNK-u.

Izvodi se s jednom pauzom

Više detalja (hnk-zajc.hr)