Dani sv. Vida 2026.

Petak, 12. lipnja 2026. Korzo, postamenti Na izložbenim panoima Grada Rijeke na Korzu između 12. lipnja i 1. srpnja 2026. bit će postavljena povijesna izložba Željeznički mostovi Rječine i Mrtvog kanala. Na izložbi će, uz najvažnije podatke o željezničkim mostovima užeg centra grada, biti prezentirani arhivski nacrti i dokumenti, povijesne i suvremene fotografije. Dolaskom i razvitkom željezničkog sustava između 1873. i 1909. preko starog i novog korita Rječine izgrađeno je sedam željezničkih mostova. Osim klasičnih mostova koji su bili inženjerske konstrukcije, izgrađena su i tri pokretna mosta, koji su imali složeni strojarski hidraulički pogon za pokretanje. U doba izgradnje bila je riječ o suvremenim i inovativnim konstrukcijama, kakve se i danas rijetko grade. Svi mostovi su bili željezne rešetkaste konstrukcije, s jasnim tipološkim karakteristikama – ravnih nosača za fiksne i lučnih za pokretne. Autor mostova bio je proslavljeni inženjer i inovator János Feketeházy, graditelj brojnih mostova i konstrukcija, suradnik Gustava Eiffela na izgradnji Eiffelovog tornja u Parizu. Bio je glavni inženjer Mađarskih državnih željeznica (MÁV) i autor svih mostova koji su do 1912. građeni u sustavu željeznica. Most na glavnoj trasi pruge na Školjiću izgrađen je 1873. Položen je na dva kamena vijadukta čiji su lukovi dimenzionirani prema rukavcu Rječine koji je tekao zapadno od glavnog korita koje je trebalo premostiti. S obzirom da se staro korito Rječine – Mrtvi kanal i dalje koristilo kao luka za brodove, mostovi preko njega morali su biti pokretni. Pokretni most 1 projektiran je 1887. a izgrađen 1888. u blizini Općinskog kazališta. Prema nekim izvorima, bio je prvi rotacijski most u Europi. Pokretni most 2 projektiran je 1892. a izgrađen 1893. na prijelazu Mrtvog kanala u luku Baross. Pokretni most 3 projektiran je 1892., a izgrađen 1895. u korijenu Velikog lukobrana, nad kanalom koji je spajao glavni lučki bazen s lukom Baross. Od 1891. do 1909. između Delte i Brajdice izgrađena su tri željeznička mosta preko novog korita Rječine, nazvana Rječina I, II i III. Most Rječina I (sjeverni) projektiran je 1891. i izveden 1892. Bio je željezne konstrukcije, raspona 35,8, širine 5,4 i visine 3,66 metara. Most Rječina II (srednji) projektiran je 1892., a izveden 1893. Bio je sličan mostu Rječina I, ali nešto manjih dimenzija – raspona 31, širine 5,4 i visine 3,1 metara. Most Rječina III (južni) izgrađen je zbog povećanog prometa luke i željeznice koja ju je servisirala, odnosno potrebe rasterećenja mosta Rječina II i proširenja ranžirnog kolodvora Brajdica. Lociran je s južne strane neposredno uz most Rječina II, jer je služio prometu na istom pravcu iz obje luke. Projektiran je 1908., a izveden 1909. S rasponom 36, širinom 5,5 i visinom 4 metra bio je najveći most ovog tromostovlja. Mostovi su u prošlosti stradali više puta, posebno tijekom Krvavog Božića 1920. i na kraju 2. Svjetskog rata. Od sedam mostova danas su u izvornom obliku sačuvana dva – Pokretni most 2 i Most Rječina III te zapadni vijadukt i most na glavnoj trasi. Izložba se organizira s ciljem promocije ove riječke baštine koja je u doba gradnje predstavljala vrhunac tehnike a danas predstavlja vrijedni urbani resurs koji je potrebno sačuvati i uklopiti u planove za budućnost. Izložbu priprema Udruga za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine Pro Torpedo, uz pokroviteljstvo Grada Rijeke i Državnog arhiva u Rijeci. Autori izložbe su Nana Palinić, Miljenko Smokvina i Velid Đekić   Muzej grada Rijeke(Kockica) i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 17:30 Kuda plovi ovaj brod: interdisciplinarna šetnja i razgovori o moru, umjetnosti i gradu Muzej grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti organiziraju interdisciplinarnu šetnju i razgovore koji povezuju pomorsku građu dvaju muzeja, umjetnička djela i priče o gradu ispričane iz više perspektiva. Ova posebna šetnja poziva sudionike da prošire vidike i dožive umjetnost i baštinu izvan uobičajenih okvira. Umjesto klasičnog pristupa povijesti umjetnosti, program otvara prostor za razgovor, usporedbe, interpretacije i neočekivane poveznice: što sve možemo iščitati iz umjetničkog djela, kako se brodovi i pomorski motivi pojavljuju u umjetnosti, te na koje se načine isprepliću s poviješću grada, tehnologijom, svakodnevicom i prirodom. Interpretaciju će otvoriti kustos, voditelj likovne zbirke Muzeja grada Rijeke, zajedno s kustosicom pedagoškog odjela MMSU-a, koji će postaviti temelj za razgovor o umjetničkim djelima, njihovim simbolikama i pomorskim motivima. Na tu se interpretaciju nadovezuju tehnički uvidi Dunje Legović, dipl. ing. brodogradnje, voditeljice obrazovnih programa u Hrvatskom savezu brodomaketara, koja će predstaviti tipologiju brodova, vrste tereta i razvoj pomorske tehnologije. Treći sloj priče donosi Daniela Torjan, koja uvodi etno botanički pristup interpretaciji pomorske baštine. Kroz biljni svijet pomoraca istražuje koje su se biljke koristile na brodovima za prehranu, liječenje i svakodnevni život, otvarajući umjetnička djela prema prirodi, tradiciji i iskustvima ljudi koji su stoljećima živjeli u ritmu mora. Program se odvija na dvije muzejske lokacije – u Muzeju grada Rijeke (Kockica) i u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti – a povezuje ih vođena šetnja koja dodatno obogaćuje doživljaj.   Trg Riječke rezolucije (u slučaju kiše Export), 21:00 Festival Canzonette fiumane Festival Canzonette fiumane, koji je 2022. godine vrlo uspješno startao glazbenim „sjećanjima“ na stare fijumanske pjesme, nastavlja se. Ove godine – novim fijumanskim pjesmama- petim autorskim izdanjem festivala. Festival je glazbena promocija riječke/fiumanske tradicije i kulture s ciljem da se fiumanski dijalekt (na kojem se pjesme izvode), kao i istro-veneto, prizna kao nematerijalna kulturna baština RH. Festival će biti održan u sklopu Tjedna fijumanske kulture u organizaciji Zajednice Talijana. Projekt Canzonette fiumane seže još u drugu polovicu 19. stoljeća, kada se Rijeka razvijala u trgovačko, industrijsko i važno lučko središte Jadrana. Još 1899. godine organiziran je natječaj „Canzonette fiumane popolari“, a festival je na prijelazu 19. i 20. stoljeća doživio nekoliko izdanja. Canzonetta fiumana je oblik popularne pjesme karakteristične za Rijeku i naš kraj, a koja govori o stvarnom životu u gradu Rijeci. Ona počinje polovinom 19. stoljeća i ide sve do 50-ih godina prošlog stoljeća, kada se gasi.   Subota, 13. lipnja 2026.   Muzej grada Rijeke, 10:00 Radionica za djecu Žirafe s rive Riječke dizalice jedan su od neprepoznatljivijih simbola našega grada — visoke, elegantne i snažne, čuvale su ritam luke i pomagale brodovima da ukrcaju i iskrcaju teret. Stoje uz more poput velikih čuvara, vide se izdaleka i već su odavno postale dio identiteta Rijeke. Danju djeluju ozbiljno i moćno, a noću zasjaje pa cijela obala izgleda kao da priča neku svoju svjetleću priču. U uvodnom dijelu djeca će kroz priču, fotografije i razgovor otkriti kako su ove metalne divovske ruke radile, zašto su bile važne i kakve su sve predmete podizale tijekom bogate povijesti riječke luke. Upoznat će različite vrste dizalica, naučiti što ih pokreće, kako se kreću i kako su izgledale nekada, a kako danas. Nakon uvodnog dijela slijedi kreativni i istraživački rad. Djeca će od kartona, ambalaže i drugih recikliranih materijala izrađivati vlastite modele dizalica, promišljajući kako ih oblikovati, povezati i učiniti stabilnima. Poseban izazov bit će osmisliti jednostavan mehanizam pomoću kojeg će njihova mala dizalica doista moći podizati i spuštati teret. Svaki će sudionik oblikovati svoj mali „lučki krajolik“, a na kraju će se svi modeli spojiti u zajedničku „malu luku“ — mjesto gdje dječje dizalice rade zajedno, baš kao što su to nekada činile i one velike na riječkoj obali.   Muzej grada Rijeke, 12:00 Subotnja šetnja Tragom odlično prihvaćenih muzejskih Nedjeljnih šetnji, Muzej grada Rijeke u subotu, 13. lipnja, organizira – Subotnju šetnju. Uz kupljenu ulaznicu, osigurano je besplatno stručno vodstvo stalnim postavom Muzeja grada Rijeke i izložbom „Nepoznati Klimt“. Toga se dana ostvaruje i 20 % popusta na muzejske suvenire i izdanja. Šetnja počinje u 12 sati. Svi zainteresirani za šetnju trebaju se najaviti na br. 051 554 270 ili na br. 091 6067440   Trg Riječke rezolucije (u slučaju kiše Export), 20:30 Koncert 4 Tenora ČETIRI VRHUNSKA VOKALA, JEDNO DESETLJEĆE ZAJEDNIČKE GLAZBENE PRIČE Od prvog nastupa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 2016. godine do danas, 4 Tenora su izrasla u jedno od najprepoznatljivijih i najcjenjenijih koncertnih imena domaće glazbene scene. Jubilej “10 godina s vama” slavi njihovu glazbenu izvrsnost, prijateljstvo i snažnu povezanost s publikom koja ih vjerno prati od samih početaka. Ovaj koncert predstavlja vrhunac njihove dosadašnje karijere i najbolje od repertoara po kojem su postali sinonim za emociju, kvalitetu i vrhunsku produkciju. Njihovi koncerti nisu samo glazbeni događaji, već emotivna iskustva koja publika pamti i rado im se vraća. Repertoar 4 Tenora obuhvaća njihove autorske pjesme koje su obilježile desetljeće uspješne karijere, ali i bezvremenske glazbene klasike. Od strastvenih talijanskih kancona i poznatih opernih arija, preko šansona i mjuzikla, do domaćih i svjetskih evergreena, kao i pop i rock uspješnica. Tenori s lakoćom spajaju različite žanrove i generacije. Njihove interpretacije prepoznatljive su po snažnoj emociji, vrhunskoj vokalnoj izvedbi i posebnoj energiji koju prenose na publiku.   Ponedjeljak, 15. lipnja 2026. Trg 128. brigade HV, 21:00 Koncert grupe Grad Legende riječke rock scene, grupa GRAD, nastupa pred riječkom publikom za Dan grada 15. lipnja na Trgu Riječke rezolucije. Na sceni još od 1985. godine, ovaj kultni bend obilježio je generacije i generacije svojim izvedbama, pop-rock zvukom i bezvremenskim hitovima poput „Vodi me“ i „Ima li nešto“. Tijekom četiri desetljeća rada GRAD je iza sebe ostavio sedam studijskih albuma, jedan live album te bezbroj koncertnih priča. Njihova glazba i danas živi punim plućima, a publiku očekuje energičan nastup ispunjen emocijama i nostalgijom.   PETAK, 12. 6. 2026. Prijem djece zaštitnika grada održava se upravo 12. lipnja u sklopu manifestacije.     SUBOTA, 13. 6. 2026. Fiumanka je jedan od središnjih događaja ovogodišnje proslave.     NEDJELJA, 14. 6. 2026.       PONEDJELJAK, 15. 6. 2026. – BLAGDAN SV. VIDA Izdvojeno:

• 27. Fiumanka (13. lipnja) 🚤
• Obrtnički sajam OBRIS na Korzu (12.–15. lipnja)
• Velika gastrofešta s besplatnim porcijama liganja na mornarski i štrudle od trešanja (15. lipnja)
• Koncert klape Nevera na Korzu (15. lipnja)
• Procesija sv. Vida kroz staru jezgru grada (15. lipnja navečer)

Glavna koncertna pozornica – Trg Riječke rezolucije Korzo Exportdrvo (Exportdrvo je i rezervna lokacija za koncerte u slučaju kiše) Trg 128. brigade HV Katedrala sv. Vida

1. 4 Tenora – subota 13. 6. navečer na Trgu Riječke rezolucije.
2. Ansambl LADO – subota 13. 6. u Katedrali sv. Vida.
3. Fiumanka – subota 13. 6. u riječkom akvatoriju.
4. Gastrofešta – ponedjeljak 15. 6. od 11:00.
5. Grad – večernji koncert za Dan grada 15. 6. na Trgu Riječke rezolucije