Jednočinka / One Act [ZKM / 21:21]
Preporuka

Pružatelj informacija: HKD Sušak, galerija Kortil

Novi projekt Petre Hrašćanec zamišljen je kao duet za plesačicu i glumca. Riječ je o kolaborativnom radu temeljenom na  suradnji Petre Hrašćanec i Roka Juričića koji dolaze iz različitih izvedbenih sredina i različitih umjetničkih područja.

Raspoloživi termini događanja

Datum početka i završetka događanja

16.09.2025.

Vrijeme početka događanja

20:00

Trajanje (sati)

Nije dostupno

Početna cijena

Nije dostupno

Novi projekt Petre Hrašćanec zamišljen je kao duet za plesačicu i glumca. Riječ je o kolaborativnom radu temeljenom na  suradnji Petre Hrašćanec i Roka Juričića koji dolaze iz različitih izvedbenih sredina i različitih umjetničkih područja.

Jednočinka propituje vlastiti odnos prema smrtnosti i činjenici da je smrt neizbježna. Trajanje izvedbenog djela ovog istraživačkog projekta predodređeno je unaprijed zadanom i limitiranom formom jednočinke. Kraj je nešto što znamo da dolazi, a pretpostavljamo ga i anticipiramo prema unaprijed stečenim uvidima, odnosno zakonima žanra. Jednočinka općenito pretpostavlja kraću formu sa manjim brojem likova, te jasnom i dosljednom idejom. Ideja o trajanju žanrovski određene izvedbe vezana je uz očekivanja koja prate recepciju nekog formata, pa kroz formu jednočinke, autorica asocijativno povezuje jedan čin koliko traje predstava s  jedinim činom koji se odnosi na život.

Goran Pavlić o jednočinki u svom radu Kratki kurs propadanja u jednom činu. O Brešanovim jednočinkama kaže: Prema Peteru Szondiju, jednočinka nije tek skraćena drama, već jedan dio drame koji se izdvojio u cjelinu. Za razliku od klasične drame, gdje napetost proizlazi iz međuljudskog zbivanja koje se razvija u smjeru nekog razrješenja, ovdje je dramska situacija finalni okvir cijelog dramskog kozmosa. Drugim riječima, determinizam jednočinke apsolutan je i ona stoga predstavlja “dramu neslobodna čovjeka“.

Nadalje, tehnologija rada na predstavi uključuje proučavanje industrije zabave u zlatno doba Hollywooda, odnosno tjelesne i vokalne vještine mjuzikla kao i upotrebu scenografskih i kostimografskih elemenata tog doba. Industrija zabave najčešće doživljava svoj procvat u doba velikih kriza. Kao što je ranije spomenuto, revije, mjuzikli i srodne forme u Americi zabilježile su povećanje publike jer je sve više ljudi tražilo bijeg od prisutnosti u vrijeme ratova, ekonomskih kriza, pandemija. Produkcijsko blještavilo i jednostavan sadržaj osigurali su publici odmak od tuge, gubitaka, neizvjesnosti beznađa. Suodnos smrti i glamura stvara trenje oko kojega se temelji ovo umjetničko istraživanje s ciljem diseminacije stečenih uvida u izvedbenom formatu.