U četvrtak, 11. rujna u 20 sati, otvara se u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti izložba Time after time after time umjetnika Mirka Ilića.
Izložba Mirka Ilića pod naslovom Time after time after time predstavlja drukčije čitanje njegova opusa koje na intrigrantne načine povezuje radove s područja grafičkog dizajna, ilustracije i stripa nastale od druge polovice 1970-ih do danas. Oslonjena na najveću svjetsku muzejsku zbirku njegovih radova u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i znatno proširena recentnijim ostvarenjima, kao i manje izlaganim djelima iz svih etapa njegove karijere, izložba je koncipirana više kao ekstenzivan esej o Ilićevom radu i nekim njegovim kreativnim postupcima, a manje kao konvencionalan pregled u kojem se djela nižu kronološki, ili prema mediju, tehnici i karakteru narudžbe.
Crvena nit izložbe koja teče kroz njene cjeline i brojna tematska poglavlja, predstavlja ideju vremena koja se u brojnim Ilićevim radovima manifestira u različitim oblicima i perspektivama mogućih tumačenja. Premda rijetko u središnjem fokusu radova, u mnogima od njih kao važan konceptualni, kreativni, spoznajni ili narativni mehanizam, nalazimo upravo vrijeme. Promotrimo li samo Ilićeve stripove nastale od sredine do kraja 1970-ih i one koje radi od 2020. do danas, primijetit ćemo kako su neki od najradikalnijih i najduhovitijih među njima upravo ti koji nas suočavaju s paradoksalnim koncepcijama protoka vremena. Stoga je jedna od tri glavne izložbene cjeline posvećena mediju stripa, kao i njegovim odjecima u kasnijim Ilićevim dizajnerskim ostvarenjima.
Opsegom i komunikacijskom snagom, središnji dio Ilićevog opusa pripada političkoj ilustraciji i oblikovanju naslovnih stranica političkih novina i magazina. U tom medijskom kontekstu koncept vremena ima gotovo religiozan status – dovoljno je spomenuti da je svoje najbolje naslovnice u Hrvatskoj u 1980-ima realizirao za tada iznimno utjecajan politički tjednik Danas, dok od preseljenja u New York od druge polovice 1980-ih nadalje ilustrira i dizajnira za novine i magazine kao što su New York Times ili Time Magazine, uz brojne druge čija imena možda nisu toliko znakovita za ovu temu, ali su svakako od velikog međunarodnog značaja. Premda su za masovne medije ključna upravo pravovremenost, brzina, odražavanje aktualnog trenutka, u ovim radovima Ilić ne samo da se uspijeva snažno i slojevito osvrnuti na suvremena zbivanja, nego vizualne metafore kojima se služi i same uspješno prolaze „test vremena“. Drugim riječima, iznenađujuće su razumljive i komunikativne čak i niz desetljeća nakon što je izvorni kontekst izgubio na aktualnosti. Druga cjelina izložbe sučeljava nas upravo s ovakvim radovima.
Treća i najekstenzivnija cjelina donosi niz manjih tematskih poglavlja od kojih se svako bavi nekim aspektom vremena. U njima se sudaraju, zrcale ili u dijalog postavljaju sve vrste radova – od kazališnih plakata za Teatar &TD u Zagrebu i Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu, preko knjiga, starih i novih stripova, omotnica ploča i CD-a, do političkih ilustracija i naslovnica; od radova temeljenih na crtežu, preko onih u 3D grafici i fotografiji, do onih fokusiranih na vizualnu dimenziju teksta, slova, odnosno pisma. Poglavlja ove cjeline nose naslove kao što su: Labirint, Uzastopno vrijeme, Rad vremena, Mehaničko vrijeme, Projicirano vrijeme, Mjerljivo vrijeme, Početak i Kraj; a suočavaju nas s uvrnutim i nelinearnim koncepcijama vremena, s dramom rođenja i smrti, s manifestacijama kretanja i procesualnosti u inače statičnim slikama, s inteligentnim konceptima koji traže aktivnog promatrača spremnog da u čitanje slika investira upravo – vrijeme.
Otvorenje: četvrtak 11. 9. 2025. u 20 sati
O umjetniku:
Mirko Ilić (Bijeljina, 1956.), završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70ih do sredine 80ih godina objavljuje stripove i ilustracije, te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih kuća i kazališta do političkih magazina i novina. Prvi strip je objavio 1976. godine, a bio je urednik stripa i ilustracija u Studentskom listu i časopisu Polet. Tijekom 1980-ih godina radio je za popularne revije i tjednike Start, Danas i dr. Sredinom 80-ih godina seli se u Sjedinjene Američke Države, gdje radi kao ilustrator i dizajner za neke od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Časopis Time ga 1991. imenovao za umjetničkog direktora zaduženog za međunarodna izdanja, a 1992. postao je umjetnički direktor Op-Ed stranice The New York Timesa. Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3D računalnu grafiku i filmske špice. Objavio je desetak knjiga o dizajnu samostalno ili u koautorstvu s piscem i novinarom Stevenom Hellerom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Djela su mu zastupljena u zbirkama prestižnih svjetskih muzeja među kojima se izdvajaju Smithsonian Museum u Washingtonu, MoMA u New Yorku i SFMoMA u San Franciscu. Živi i radi u New Yorku.
Kustosi i autori teksta i postava: Marko Golub i Sabina Salamon
Partner: HDD Zagreb
Vizual: Mirko Ilić, Dobitnik, 1977. MMSU-6386
Podrška:
